Zimska suvoća kože, zašto radijator isušuje više od mraza

Ispucale pete i suva koža kad krene grejanje

Postoji tačan datum kada koža počne da se buni, samo se razlikuje od stana do stana. To je dan kada se uključi grejanje. Za nedelju dana potkolenice se ljušte pod pidžamom, ruke zatežu posle tuširanja, a pete dobiju one bele ivice koje kupe čarape kao čičak. Krivac nije hladnoća napolju, nego kombinacija spolja i unutra koja koži ne ostavlja predaha.

Zašto grejanje isušuje više od mraza

Hladan vazduh po prirodi sadrži malo vlage. Kada se takav vazduh unese u stan i zagreje na dvadeset tri stepena, njegova sposobnost da prima vlagu naglo poraste, a on je uzima odakle stigne, sa nameštaja, sa rublja i sa kože. Relativna vlažnost u grejanim prostorijama zimi ume da padne ispod trideset odsto, što je vrednost bliža pustinji nego umerenom pojasu. Koži za normalno funkcionisanje treba oko petnaest odsto vode u gornjem sloju. Ispod deset odsto ona gubi gipkost, prestaje da se savija bez posledica i puca na mestima najvećeg zatezanja.

Zašto baš pete

Koža na petama je najdeblja na celom telu i nema lojne žlezde, pa nema ni sopstveni sloj masti koji bi je štitio. Pri svakom koraku peta prima celu telesnu težinu i širi se u stranu, a koža koja je izgubila elastičnost taj rastezaj ne izdrži i puca radijalno, od ivice ka sredini. Otvorene papuče i patike bez zadnjeg dela, koje mnogi nose po kući cele zime, dodatno oslobađaju petu da se širi bez ikakve prepreke. Prekomerna telesna težina povećava silu, a duže stajanje na tvrdom podu produžava vreme pod pritiskom. Kada pukotina zađe dublje, boli pri hodu i ume da prokrvari. Kod osoba sa dijabetesom takva pukotina je ozbiljna stvar i traži pregled, jer zarasta sporije i lako se inficira.

Rutina koja pete vrati u red za dve nedelje

Kupanje se skraćuje i temperatura spušta. Deset minuta u mlakoj vodi manje oštećuje kožu od pola sata pod vrelim tušem, koliko god ovo drugo bilo prijatnije. Zadebljali sloj se skida postepeno, turpijom za suvu kožu, dva do tri puta nedeljno. Nikako oštricom i nikako sve odjednom, jer koža na naglo skinut sloj odgovara stvaranjem još debljeg. Namakanje pre turpijanja pomaže, pet do deset minuta u mlakoj vodi je dovoljno.

Nanošenje ide odmah posle kupanja, dok je koža još vlažna, jer se tada zadržava voda koja je već ušla u gornji sloj. Uveče se postupak ponavlja, a čarapa preko namazanih peta drži preparat na mestu i ubrzava stvar. Vlažnost u sobi podiže se posudom sa vodom na radijatoru, sušenjem veša u prostoriji ili ovlaživačem. Cilj je četrdeset do pedeset odsto, što se meri jeftinim vlagomerom.

Šta nanositi

Melem za oštećenu kožu na petama radi zahvaljujući gustoj podlozi koja ne ispari za minut. Vosak zadržava vlagu ispod sebe, maslinovo ulje sa oleinskom kiselinom ulazi u lipidni sloj, a bilje ugrađeno u smesu tradicionalno se koristi kod ispucale i nadražene kože. Sve o osnovi može se pročitati na strani Sastavi melema.

Nanosi se u tankom sloju na petu i celo stopalo, uz kratko utrljavanje dok se ne upije. Isti preparat rešava i suve laktove, potkolenice i ruke, jer je uzrok svuda isti, oštećena barijera kože.

Ako pukotina duboko zađe i krvari, ako se javi crvenilo koje se širi ili bol pri hodu, ide se kod lekara. Sve ostalo je stvar strpljenja i dve nedelje redovne nege prirodnim melemom, posle čega se koža vrati u stanje u kome zima više ne pravi problem.

Related Posts