
U svakom gradu i selu u Bosni i Hercegovini postoji ekipa koja se nedjeljom ujutro okuplja na balotu, fudbal na malom terenu, basket u školskom dvorištu ili trčanje uz rijeku. Igraju bivši fudbaleri, kolege sa posla, komšije i očevi koji su u mladosti bili dobri sportisti, a sada sport vole jednako, samo im tijelo nije isto. Mnogi od njih tokom sedmice sjede u kancelariji ili za volanom, a onda u nedjelju sat i po trče, skaču i šutiraju punom snagom. Ponedjeljak zato često počinje bolom u listovima, istegnutom zadnjom ložom, otečenim koljenom ili ukočenim leđima. Rekreativci i veterani su grupa kod koje su sportske povrede vrlo česte, a o njima se rijetko piše, jer se misli da se povrede tiču samo profesionalaca. U ovom tekstu objašnjavamo zašto se tijelo poslije trideset i pete drugačije ponaša na terenu, kako spriječiti najčešće povrede i kako pomoći mišićima i zglobovima da se brže oporave, uz pomoć tradicionalne njege kakvu nudi Brđanski melem od ljekovitog bilja našeg podneblja.
S godinama mišići i tetive gube elastičnost, a oporavak poslije napora traje duže. Rekreativac koji je u dvadesetim mogao da igra bez zagrijavanja, u četrdesetim to više ne može bez posljedica. Najveći problem je takozvani vikend sportista, čovjek koji se cijelu sedmicu gotovo ne kreće, a onda jednom ili dvaput sedmično radi intenzivan sport. Mišići koji pet dana miruju nisu spremni za nagle sprinteve, promjene pravca i skokove, pa pucaju vlakna, a tetive se nadražuju. Najčešće povrede kod rekreativaca su istegnuće zadnje lože i lista, uganuće skočnog zgloba, povrede koljena, upala Ahilove tetive i bol u donjem dijelu leđa. Mnoge od njih mogle bi se izbjeći sa malo pripreme.
Najjednostavnija i najjeftinija zaštita je zagrijavanje od deset do petnaest minuta prije igre. Lagano trčanje oko terena, kruženje rukama i kukovima, iskoraci, lagani skipovi i nekoliko kratkih ubrzanja podižu temperaturu mišića, ubrzavaju cirkulaciju i pripremaju tetive za napor. Na hladnom jesenjem i zimskom jutru zagrijavanje treba da traje duže, jer su hladni mišići krući i lakše se povrijede. Statičko istezanje, kada se mišić drži istegnut dvadesetak sekundi, bolje je ostaviti za kraj treninga, kada su mišići topli. Važna je i oprema. Patike moraju biti prilagođene podlozi, travi, betonu ili parketu, a stare patike sa istrošenim đonom povećavaju rizik od uganuća i bolova u koljenima.
Kada se osjeti oštar bol u mišiću, pucketanje u zglobu ili kada noga ne može da nosi težinu, igra se odmah prekida. Pokušaj da se igra nastavi kroz bol najčešće pretvara malo istegnuće u ozbiljnu povredu. U prvih četrdeset osam sati pomažu mirovanje povrijeđenog dijela, hladni oblozi od petnaest do dvadeset minuta nekoliko puta dnevno, uvijek preko tkanine, a ne direktno na kožu, blaga kompresija elastičnim zavojem i podizanje noge ili ruke iznad nivoa srca. U ovoj fazi treba izbjegavati toplotu, masažu i alkohol, jer mogu pojačati otok. Poslije dva ili tri dana, kada se otok smiri, prelazi se na toplotu i laganu masažu, koje poboljšavaju cirkulaciju i pomažu oporavak tkiva, a pokreti se polako vraćaju, bez naglog opterećenja.
Mnogi rekreativci dan ili dva poslije treninga osjete bolne, ukočene mišiće, posebno kada su igrali poslije duže pauze ili radili nešto novo. To je takozvana odgođena upala mišića, koja nastaje zbog sitnih oštećenja mišićnih vlakana pri neuobičajenom naporu. Ona je normalan dio prilagođavanja tijela i prolazi sama za dva do četiri dana. Pomažu lagana šetnja, vožnja bicikla, plivanje, topao tuš i blaga masaža, jer pokret ubrzava oporavak bolje od potpunog mirovanja. Razlika između upale mišića i povrede je u tome što upala zahvata cijeli mišić i postepeno popušta, dok povreda daje oštar, lokalizovan bol, otok ili modricu i ne popušta nego se pojačava pri pokretu.
Kada prođe prva faza i otok se smiri, lokalna njega pomaže da se mišići i zglobovi brže vrate u formu. Brđanski melem protiv reume i sportskih povreda napravljen je na bazi hladno cijeđenog maslinovog ulja, pčelinjeg i biljnog voska, sa dvanaest ljekovitih biljaka i nekoliko posebno važnih aktivnih sastojaka. Kapsaicin, materija iz ljute paprike, izaziva blagi osjećaj toplote, poboljšava protok krvi kroz mišiće i tkivo oko zgloba i postepeno smanjuje osjetljivost nervnih završetaka na bol. Prirodni mentol daje prijatan osjećaj hlađenja, koji brzo odvlači pažnju nerava od bola. Eterična ulja eukaliptusa i lavande donose 1,8-cineol, sa protivupalnim i antioksidativnim djelovanjem, pa pomažu da se smiri upala u mišiću ili tetivi. Melem se nanosi u tankom sloju na bolno mjesto i utrljava laganom masažom dok ga koža ne upije, tri do četiri puta dnevno, a obavezno uveče. Poslije mazanja ruke treba oprati sapunom, jer kapsaicin i mentol jako peku ako dođu u oči, nos ili usta, a melem se ne nanosi na otvorene rane i ne prekriva termoforom odmah poslije mazanja. Osobe sklone alergijama treba da ga prvo probaju na malom dijelu kože.
Postoje povrede koje se ne liječe kod kuće. Ako je pri povredi čuo pucanj u mišiću ili tetivi, ako noga ili ruka ne mogu da nose težinu, ako se zglob deformisao ili se brzo pojavio veliki otok i modrica, potreban je pregled kod ljekara, a po potrebi i snimak. Pregled je neophodan i kada se koljeno blokira ili popušta pri hodu, kada bol u Ahilovoj tetivi traje sedmicama, kao i kada se pojave utrnulost i slabost u nozi uz bol u leđima. Kod ozbiljnijih povreda fizioterapija i postepeni povratak treningu sprečavaju da povreda postane hronična.
Vikend sport je jedan od najboljih načina da se ostane u formi, sačuva dobro raspoloženje i druži sa ekipom, pod uslovom da se tijelo za njega pripremi. Malo kretanja tokom sedmice, zagrijavanje prije igre, prava obuća, istezanje na kraju i pametan postupak u prvim satima poslije povrede čine da se na teren vraća svake nedjelje, a ne samo kad povreda dozvoli. Za dane kada mišići i zglobovi traže pomoć, sastav, uputstvo i prodajna mjesta prirodnog melema za sportske povrede, upale mišića i bolove u zglobovima pronaći ćete na stranici Brđanski melem BiH.